Koliko redovno dajete krv na laboratorijsku analizu? Kada se osećate dobro, nemate nekih zdravstvenih tegoba, krv bi trebalo da proverite otprilike jednom godišnje, a najbolje bi bilo na šest meseci. Zašto? 

Provera rutinske krvne slike služi da se uvidi da li postoji možda i najmanja upala u organizmu, neki problem sa vrednostima na granici, kako bi se na vreme i preventivno delovalo. To je po principu one stare, narodske „bolje sprečiti, nego lečiti“. Van toga, krvna slika se radi u svakom trenutku kada vaš lekar smatra da za tim ima potrebe i kada god i vi sami mislite da je vreme da proverite određene parametre. Krvna slika, bar neka osnovna, služi da se utvrdi ili eleminiše problem sa anemijom, upalama, infekcijama, te da se uvidi opšte zdravstveno stanje organizma. A kako se na osnovu vrednosti „čita“ dobijen rezultat?

Leukociti u krvi

Bela krvna zrnca ili leukociti stvaraju se u koštanoj srži i imaju zadatak da čuvaju organizam od infekcija. Leukociti u krvi učestvuju u davanju imunog odgovora. Kod zdrave osobe, u litri krvi ih ima od 4 do 11 milijardi. Šta se dešava kada ih je manje ili više? Kada je broj leukocita umanjen onda se najverovatnije radi o nekoj infekciji, ali do smanjenja može dovesti i stres, određeni lekovi, opšta slabost i malaksalost, kao i radioterapija. U slučaju kada su leukociti u krvi uvećani onda se najpre pretpostavlja da je telo napadnuto bakterijama. 

Nekontrolisano stvaranje leukocita ukazuje najčešće na bolest koju znamo kao leukemiju, a koja nastaje usled mutacije i to kancerogene melogenih i limfogenih ćelija. 

Eritrociti u krvi

Crvena krva zrnca ili eritrociti odgovorni su za prenošenje kiseonika iz pluća ka drugim tkivima. Oni predstavljaju ćelije koje kiseonik vezan za hemoglobin „razvoze“ po celom organizmu. Ono na šta eritrociti mogu ukazati, kada su smanjene vrednosti, jeste gubitak krvi koji je uvek moguće logično objasniti ili anemija. Njihovim proveravanjem se anemija i ustanovljava. Kod uvećanih vrednosti eritrocita sumnja se na stanje hemokoncentracije organizma, policitemiju, ali eritrociti mogu biti uvećani i kod sasvim zdravih osoba bez ikakvog posebnog razloga. 

Hemoglobin u krvi

Vrednosti hemoglobina, smanjene ili uvećane, posmatraju se poput eritrocita, jer su pre svega deo crvenih krvnih zrnaca. Ono najvažnije kada je umanjen jeste da se pacijent upozorava na oslabljen imuni sistem koji je važno osnažiti. Glavna uloga hemoglobina jeste da iz pluća izveze kiseonik i u pluća vrati ugljen-dioksid, kako bi se sva tkiva „hranila“. 

Trombociti (PLT) u krvi

Trombociti predstavljaju ćelije čiji je glavni zadatak učestvovanje u koagulaciji, odnosno zgrušavanju krvi. Kada su vrednosti trombocita smanjene onda se radi o mogućnosti krvarenja, tj. opasnosti od krvarenja. Vrednosti su uglavnom smanjene kod pacijenata sa malignim oboljenjima, hepatitisom C, pacijenata koji su podvrgnuti hemoterapiji i tako dalje. Kada su vrednosti, pak, povišene, dolazi do opasnosti zgrušavanja krvi i slanja krvnog ugruška u kardiovaskularni sistem. 

Sedimentacija eritrocita

Sedimentacija predstavlja brzinu kretanja krvnih zrnaca prilikom izdvajanja iz seruma. Kada su vrednosti normalne bitno je znati da se postojanje bolesti NE isključuje, međutim, kada je sedimentacija uvećana onda neka upala postoji. Upala može biti bilo kog karaktera, od prehlade, pa sve do veoma ozbiljnih i teških bolesti, a visina vrednosti najčešće ukazuje na potrebe daljeg ispitivanja. 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *