Holesterol je masna supstanca koja služi za stvaranje zidova ćelija, zaštitu nerava, stvaranje hormona i drugih elemenata. Holesterol se proizvodi u jetri, a u organizmu se nalazi u krvi gde sa proteinima stvara zaštitu od masti unetih iz namirnica, odnosno lipoproteina.
LDL holesterol i HDL holesterol
Prilikom uzimanja krvi, uglavnom se mere nivoi dva lipoproteina, niske (LDL) i visoke gustine (HDL). LDL se nalazi u krvi i ponaša se kao velika lopta koja sužava arterije i tako dovodi ateroskleroze odnosno do njihovog zapušenja, što za posledicu ima izazivanje srčanog ili moždanog udara.
HDL se u medicini smatra “dobrim” holesterolom jer on radi suprotno, odnosno smanjuje naslage sa zidova krvnih sudova. Iz tog razloga se mere nivo i dobrog i lošeg holesterola kako bi se znale njihove vrednosti i odnos koji igra bitnu ulogu u nastanku bolesti.
Uzroci povišenog holesterola
Postoji više uzroka povećanog nivoa holesterola. Tu pre svega veoma važnu ulogu imaju genetske predispozicije, te ukoliko je neko od članova vaše porodice bolovao od povećanog nivoa holesterola velike su šanse da će se slični rezultati dogoditi i kod vas.
Međutim, kako u nivou holesterola u krvi presudnu ulogu igra ishrana, od nje takođe zavisi da li će se vaša genetska predispozicija ostvariti. Stoga je iz upotrebe potrebno izbaciti nezdrave namirnice, kao i hranu bogatu zasićenim masnoćama, kao što su proizvodi od crvenog mesa, mesne prerađevina, konzervisana hrana, kobasice, slanine, kajmak, brza hrana, slatkiši, grickalice, itd.
Nivo holesterola
Nivo holesterola određuje se uzimanjem male količine krvi u predviđenim laboratorijama. Povećan rizik od visokog nivoa holesterola imaju ljudi sa genetskom predispozicijom, neadekvatnom ishranom, zatim osobe koje pate od gojaznosti, visokog krvnog pritiska, ili starije osobe.
Preporučena granica ukuponog holesterola je 5mmol, dok je granica za LDL holesterol 3 mmola u krvi.
Svi rezultati preko navedenih dovode do mogućnosti pojave rizika od kardiovaskularnih oboljenja. Ukoliko postoji genetska predispozicija za dobijanje povišenih vrednosti holesterola, potrebno je merenje vršiti češće, dok se u ostalim uslovima merenje holesterola čini jednom u pet godina.
Smanjivanje holesterola
Kako na genetiku ne možemo da utičemo, postoje faktori na koje možemo da obratimo pažnju. To su pre svega način života i naše navike. Stoga je potrebno izbaciti iz svakodnevice unošenje nezdravih materija u naš organizam, a tu svakako spadaju pušenje, alkohol, masna i slana hrana, prerađevine, stres i nervoza. Dokazano je da se samo promenom režima ishrane, nivo holesterola u krvi može smanjiti do čak 20 odsto, čime se svakako smanjuje i rizik od drugih oboljenja.
Pored promenjenog načina života, ukoliko to zahteva, vaš lekar može prepisati i medikamentoznu terapiju za smanjenje nivoa holesterola. To znači, da ćete jedno vreme morati da uzimate lekove na bazi statina, koji nivo holesterola mogu smanjiti do čak 40 odsto.
Naravno, lekar će odrediti terapiju ukoliko ste u povećanom riziku za nastajanje kardiovaskularnih bolesti. Pored lekova, savet je pridržavanje zdravog načina ishrane, kao i fizička aktivnost, koja će dodatno smanjti masnoće u čitavom organizmu.
Sva terapija, navike i aktivnosti treba da potraju oko 2-3 meseca kako bi se uočio određeni napredak u snižavanju nivoa holesterola, ali je sa zdravim načinom života potrebno nastaviti i nakon toga, kako se posledice ne bi vraćale.