“Stres“ je jedna od najkorišćenijih reči današnjice. Glavni je krivac za sve naše probleme: počev od nezadovoljstva sopstvenim izgledom, preko negativnog raspoloženja, zdravstvenih problema, loše komunikacije sa okruženjem i poslovnih rezultata pa sve do neuseha.

On je postao deo našeg svakodnevnog života i gotovo ga je nemoguće izbeći. Ipak, postoji veliki broj saveta kojih se možemo pridržavati u nastojanju da umanjimo ili potpuno se oslobodimo stresa.

sesir

Voće

Na našem svakodnevnom meniju treba da bude zastupljeno što više svežeg voća i prirodno ceđenih sokova bez šećera. Posebno voće koje svojim sastavom deluje antistresno: limun, pomorandže, mandarine i grejpfrut su glavni izvori vitamina C i zato je važno da ih redovno konzumirate kako biste se lakše nosili sa stresom.

Povrće

Sveže povrće je izvor zdravlja i pomaže nam u borbi protiv stresa. Izdvajamo sledeće: šargarepa, zeleno lisnato povrće kao što je kelj, spanać, zelena salata, brokoli i kupus. Vitamini A, C i E, beta-karoten i selen važni su za održavanje zdravog imuniteta. Organi osetljivi na stres, kao što su nadbubrežne žlezde i hipofiza troše antioksidanse tokom stresa. Zbog deficita antioksidanasa slabi otpornost organizma.

Joga

Joga vežbe mogu biti odličan lek za stres, ali i protiv mnogih bolesti. Jedan od sigurnih načina da se oslobodite tenzije, negativnih misli i stresa a da ne posežete za sedativima jeste joga. Pravilno disanje i određeni položaji tela čine da se rešite stresa i lakše nosite sa svakodnevnim obavezama. Važno je napomenuti da najmanje dva do tri sata pre treninga ne jedete jer vas nesvarena hrana može ometati i dekoncentrisati.

minfulness

Hobi

Psihološko istraživanje sprovedeno na 1400 osoba pokazalo je niži krvni pritisak, smanjeno lučenje kortizola i manji indeks telesne mase kod osoba koje su uživale u omiljenoj aktivnosti tj. hobiju.

Hobi može doprineti našem zdravlju, tako npr. kod žena vez ili pletenje deluje umirujuće, dok muškarce smiruje rešavanje ukrštenih reči ili sudoku. Naravno, ne morate se nužno uklopiti u neku od pomenutih aktivnosti. Nađite svoj hobi.

Postoje ljudi koje samo čitanje dobre knjige može da smiri. Bavljenje mentalno stimulativnim hobijem smanjuje stres, tvrde američki psiholozi. Relaksirajuća aktivnost koju pojedinac odabere rezultira trenutnim opuštanjem, što ima brojne pozitivne učinke po naše zdravlje, među kojima je i dugovečnost. Jedan od najuspešnijih i najbogatijih ljudi današnjice, milijarder i filantrop Woren Bafet svira ukulele kako bi se opustio. Pronađite svoju „relaks zanimaciju.“

voren-bafet-yt

Odmor

Veoma je važno voditi računa o odmoru. Predahom od svakodnevnih obaveza i aktivnosti često zaboravljamo da bi trebalo uvek naći vremena za dnevni, nedeljni i godišnji odmor.

Kumulativni oblik stresa javlja se kod ljudi koji intenzivno rade na određenom poslu jer su „zarobljeni“ u toj svojoj ulozi, dok su drugi aspekti njihove ličnosti zanemareni. Godišnji odmori su prilika za ponovnim otkrivanjem tih delova sebe, koji „čekaju“ da budu oslobađeni. Mnoge od nas muči osećaj da će na odmoru potrošiti teško stečeni novac.

Ukoliko to nije samo izgovor izazvan strahom, uvek treba imati u vidu da postoje i alternativna niskobudžetna rešenja, kao što su: planina, šuma, jezero, banja i slično. Ne treba zaboraviti da pored godišnjeg odmora imate pravo i trebate i dnevni (pauze i redovno noćno spavanje) i vikend odmor u vidu porodičnog  ručka, okupljanja, piknika ili posete rođacima ili prijateljima. Razbijanje monotonije i životne kolotečine svakako doprinosi smanjenju stresa i aktiviranju nekih delova ličnosti koji su ostali u senci napornog rada.

Posebno je značajno preusmeravanje misli sa posla. Pravilo je jednostavno – nakon završetka radnog vremena posao ostaviti u kancelariji. Ne donositi ga kući jer to može narušiti atmosferu u domu i vaš odnos sa drugim ukućanima.

Šetnja

Redovna šetnja poboljšava naše psiho-fizičko stanje. Minimum 30 minuta šetnje, u zelenom delu grada ili pored reke, deluje višestruko pozitivno na zdravlje, jer se tako smiruju nervi, udiše čist vazduh, razgibavaju i opuštaju mišići. Pored toga, šetnja povoljno deluje na vitku liniju i krvne sudove. Telo počinje sa lučenjem serotonina i endorfina, hormona sreće i na taj način u velikoj meri umanjuje stres, samim tim blagotvorno deluje i na san.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *