Rak debelog creva se može javiti kod svake osobe ali se najčešće javlja kod osoba starijih od 50 godina, podjednako u oba pola. Bolest u početku može proći neopaženo ili sa blagim simptomima koji daj sumnju na blaže varijante i bolesti. Ukoliko se znaci ponavljaju, postaju učestaliji i teži, bolest je već na pragu. Ukoliko se rak debelog creva otkrije na vreme, šanse za izlečenje dostiu čak 70 %. Sa druge stranae, rak debelog creva je danas jedan od vodećih uzorka smrtnosti u ljudskoj populaciji. Prema nekim podacima, u Srbiji godišnje oboli skoro 5000 ljudi od ove bolesti.
Kako bi se rano dijagnostikovala bolest, potrebno je utvrditi je tokom dijagnostičke metode kao što je kolonoskopija. Kolonoskopija je indikovana u slučaju sumnje na rak kod osoba starijih od 45 godina, zatim ukoliko se javljaju simptomi poput krvave ili sluzave stolice, dijareja, tamna stolica, anemija, nasledne bolesti u porodici, pojava polipa, veliki i česti stomačni bolovi.
Proces kolonoskopije
Kolonoskopija je neinvazivna procedure pomoću koje se analizira izgled unutrašnjosti debelog creva. Kolonoskopija se izvodi pomoću kolonoskopa odnosno tanke, fleskibilne cevi na čijem se vrhu nalazi kamera za lakši uvid u stanje debelog creva, čija se slika prenosi na monitor koji prati lekar. Proces kolonoskopije se izvodi kod pacijenata u ležećem položaju na boku, u trajanju od 20 do 40 minuta. Obično se izvodi u anesteziji i pod sedativima, kako bi čitav proces bio što manje neprijatan.
Pre kolonsokopije, creva se moraju isprazniti kako bi se imao potpuni uvid u stanje unutrašnjosti i kako se treman ne bi ponavljao u skorijem periodu.
Prilikom kolonoskopije se pored dijagnostike mogu izvršiti i biopsija i terapijske procedure. Biopsija odnosno uzimanje tkiva se vrši kako bi se dalje slali na analizu za utvrđivanje prekancerogenih i drugih stanja debelog creva. Ukoliko se koristi u terapijske svrhe, kolonoskopijom se mogu otklanjati polipi za koje je poznato da mogu prerasti u maligna stanja. Prces uklanjanja polipa za pacijenta ne predstavlja nepriajtnost, niti se oseća bol. Isto tako, polipi se šalju na analize kao i tkivo uzeto biopsijom.
Saveti posle kolonoskopije
Nakon izvršene kolonoskopije potrebno je da pacijent odmiruje u ordinaciji oko 2h. Pored toga, za put od ordinacije do kuće, potrebno je da pacijent obezbedi pratnju, ukoliko se jave tegobe. S obzirom da je kolonoskopije izvedena uz sedative, analgetike ili anesteziju, kod pacijenta se mogu javiti smanjena mogućnost rasuđivanja, pojačana pospanost i usporenost.
Takođe, pored navedneog mogu se javiti i nadustost, gasovi i grčevi, koji se izbacuju van. Ukoliko je vršeno otklanjanje polipa, moguća je pojava krvi u stolici.
Rezultati kolonoskopije mogu se odmah saopštiti osim u lsučaju kada je uzeta biopsija, za čiju je analizu potrebno sačekati par dana.Nakon što prođu simptomi kolonoskopije, svaki pacijent se može vratiti normalnim svakodnevnim analizama, osim ukoliko lekar drugačije ne savetuje.
Iako je kolonoskopija bezbedna procedura, postoji mogućnost od javljanja komplikacija. Najčešće su to krvarenje, pucanje zida debelog creva, bolovi ili temperatura. Navedeni simptomi se mogu javiti i nekoliko dana posle kolonoskopije, a u svakom slučaju potrebno je javiti se lekaru kako bi utvrdio razlog javljanja komplikacija i kako bi veće posledice bile sprečene na vreme.
Pročitajte još korisnih saveta iza kategorije zdravlje.